U Gradskoj skupštini Grada Zagreba je u utorak većinom glasova prihvaćen rebalans proračuna, uz žestoke kritike oporbe koja je argumentima pokušala dokazati da pogoduje gradonačelnikovim poslovnim partnerima te da se posljedice pandemije i posljedice potresa stavljaju u drugi plan.
Gradonačelnik je s prijedlogom izmjena i dopuna rebalansa pred zastupnike stavio prijedlog u kojem prihodi grada Zagreba tijekom ove godine padaju samo 2,3%. Rashodi su smanjeni za 2,57% kako bi se poravnali s padom prihoda.
Ako to stavimo u kontekst zadnjeg izvješća ministra financija kako su porezni prihodi na razini države u svibnju bili oko 50% niži nego u svibnju prošle godine te da su doprinosi pali za 27%, Marijana Sumpor, zastupnica i članica Kluba nezavisnih zastupnika u Skupštini je konstatirala da je Prijedlog rebalansa proračuna Grada Zagreba u odnosu na stanje u državi doista veliko čudo. Navode se beskamatni zajmovi države za lokalne jedinice koje je i Grad Zagreb iskoristio. Ističe se također, da je pad poreznih prihoda u travnju u odnosu na prethodni ožujak bio oko 20% odnosno 100 milijuna kuna.
Znači, u zagrebačkim financijama postignut je nevjerojatan uspjeh – uz pandemiju i posljedice od potresa, čini se, ostale su gotovo neokrznute!
„Ako govorimo o financijskom planu, odnosno podlozi za financiranje različitih programa, projekata, aktivnosti; i ako je taj plan pripremljen tako da naizgled imamo više novaca na raspolaganju – onda ćemo danas donijeti odluku o tome da ćemo trošiti više nego što možemo“, istaknula je Sumpor i dodala da su najavljena barem dva rebalansa, a sa vrlo brzo ćemo vidjeti jesmo li na tragu crnog scenarija, koji bi značio da možda već na jesen nećemo imati ni za plaće naših djelatnika u gradskim poduzećima, pogotovo ako krene drugi val pandemije.
“U trenutku kada više neće biti novaca za pokrivanje troškova za plaće u Gradu i gradskim poduzećima, najavit će se sljedeći rebalans. Zadužit ćemo se kako bi pokrili hladni pogon gradske uprave koja više neće moći obavljati temeljne funkcije„ – poručila je Sumpor.
Što Grad time dobiva ako ne sagleda stvarno stanje potreba i mogućnosti kroz plan proračuna? Jasno je, nastavit će se provoditi i financirati sve planirane mjere, projekti i aktivnosti kao da se ništa nije dogodilo, dok će prihodi značajno padati. Kao da grad ne čeka obnova koja će koštati milijarde kuna. Kao da gospodarstvo neće dotaknuti svjetska gospodarska kriza koju su javno objavili i naši glavni trgovinski partneri Njemačka i Italija.
„Krenuli smo u ovu godinu s milijardu kuna minusa, što je utvrdio Državni ured za reviziju, i nikako se ne mogu prestati čuditi da danas govorimo o izmjenama i dopunama proračuna, a isti uopće ne odražava ono što nas zapravo čeka na jesen.
Mudar gospodar bi stavio malo više iznose sredstava u rezerve, promislio bi da li stvarno treba investirati dalje u velike projekte od kojih građani neće imati izravne koristi u ovoj situaciji. Što znači imati 157 milijuna kuna uštede, kad govorimo o procjeni od preko 40 milijardi kuna štete?” – pitala je Marijana Sumpor. Dodala je da se Prijedlogu ne pristupa planski i da ne postoje razvojne politike te da se kroz proračunske igre uvijek pokušavaju progurati različiti veliki projekti koji će se financirati, pritom ne sagledavajući što se građanima zaista događa kroz godinu, ni stvarno stanje u gradu, ni posljedice za gospodarstvo. Takvi projekti su i dalje dominantni – vidimo po cijeni žičare u iznosu od 650 milijuna kuna (s kamatama da je taj značajan projekt još uvijek prioritet broj 1.
Gradska vlast posvetila je skandalozno malo pažnje upravljanju katastrofama – sve dok nas katastrofa nije pogodila. Kumulativni učinak nepažnje je potpuna izgubljenost i spremnosti aktualne gradske vlasti da žrtvuje budućnost Grada i gradskih poduzeća za vlastitu korist u sadašnjosti.