Zagreb, 18. prosinca 2020.
- Nezavisni zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, povjesničar umjetnosti Tihomir Milovac, od studenog 2020. član je stranke NLZG.
- Zastupnici Kluba nezavisnih zastupnika traže potpunu reviziju strateških osnova za provođenje kulturne politike Grada Zagreba te jasno očitovanje gradonačelnika i pročelnice Ureda za kulturu po pitanju odgovornosti Uprave HNK.
- Pseudourbanističko kićenje spomenicima I fontanama koštale su nas ukupno 110 milijuna kuna.
- Bandićeva mjera jednokratne pomoći samostalnim umjetnicima dio je njegove preizborne kampanje i mnogima dolazi prekasno.
O kulturnim politikama i novom članu stranke Nezavisna lista Zagreb
Na današnjoj konferenciji za medije Marijana Sumpor pozdravila je dugogodišnjeg kolegu te istaknula da među javnim politikama koje zastupa NLZG važno mjesto zauzimaju upravo kulturne politike. „Drago mi je što danas mogu reći kako se Nezavisnoj listi Zagreb pridružila iznimno vrijedna i stručna osoba. Tihomir Milovac je jedan od najboljih poznavatelja zagrebačke kulturne scene, ne samo kao stručni promatrač već prije svega kao njen dugogodišnji akter. Uz svoj angažman u Muzeju suvremene umjetnosti, kao scenograf, dio je i kazališnog svijeta te u posljednje četiri godine daje svoj značajan doprinos u Odboru za kulturu Gradske skupštine Grada Zagreba“, rekla je Sumpor.
Uslijed kritičnih promjena uzrokovanih pandemijom i potresom, smatra Sumpor, potrebno je napraviti potpunu reviziju strateških osnova za provođenje kulturne politike Grada Zagreba koja više nego ikada treba biti utkana u novu razvojnu viziju grada. Iako imamo Strategiju kulturnog i kreativnog razvitka grada Zagreba 2015. – 2022., izrađenu uoči neuspjele kandidature za europsku prijestolnicu kulture, provedba iste se ne prati sustavno niti ona sadržajno više odgovara razvojnoj stvarnosti Zagreba.
„Sigurni smo će Tihomir Milovac dati svoj doprinos i u ostalim važnim pitanjima Zagreba i Zagrepčana za koje se naša stranka zalaže, a pogotovo u pronalaženju najboljih puteva da kulturne politike budu predstavljene građanima i akterima na kulturnoj sceni Grada“, zaključila je Marijana Sumpor.
„Nezavisna lista Zagreb okvir je koji mi omogućava spoj slobodnog i neovisnog, ali kolegijalnog i demokratskog odlučivanja s podrškom koja znači i širenje fokusa na ona pitanja koja opterećuju život Zagrepčana, a koja djelovanjem u stranci izlaze na vidjelo jer je protok informacija značajniji i veći.“, rekao je Tihomir Milovac.
Istaknuo je kako je njegova odluka da pristupi NLZG rezultat odlične suradnje s kolegicom Sumpor u Klubu nezavisnih zastupnika u gradskoj skupštini, koji s njima dijeli i nezavisni zastupnik Renato Petek, ali i uzajamnog prepoznavanja sličnosti u shvaćanju načina rješavanja nagomilanih gradskih problema, među kojima značajan dio čine oni iz oblasti kulture.
„Prava kulturna politika, a Zagreb je na žalost nema, potiče kreativnost, pronalazi komparativne prednosti i nastoji pokrenuti kulturu kao motivacijski društveni, a posljedično i gospodarski faktor.“
„Zagrebačke ustanove u kulturi zastale su u vremenu ne samo zbog posljedica potresa, zastale su u kreativnosti, nisu konkurentne i rastaču se unutar sebe jer ih preuzimaju kadrovi, uglavnom poslušnici instalirani odozgor što je postalo udomaćena praksa upravljanja kulturom“, poručio je Milovac, dodavši da se zagrebačka kultura koristi najčešće gradskoj Upravi pokazno i prigodno, a institucije u kulturi vrlo često kao luka za smještanje mnogih koji su nekako zadužili ili će zadužiti gradonačelnika i njegove u političkoj igri opstanka na vlasti. Istaknuo je da su uvjeti pandemije razotkrili ono što se uporno skriva ne samo u načinu upravljanja zagrebačkim HNK nego se iza njega krije još mnogo primjera autokratskog načina upravljanja institucijama u kulturi. Na ovu temu Grad Zagreb kao 49 % suosnivač HNK nije se javno oglasio o temi, niti gradonačelnik, a niti pročelnica Ureda za kulturu.
Stoga Klub nezavisnih zastupnika traži da se gradska Uprava, gradonačelnik i pročelnica Ureda za kulturu očituju i da jasno komuniciraju građanima kakva saznanja imaju i što će adekvatno suvlasništvu nad HNK poduzeti da se objektivno razriješi pitanje odgovornosti Uprave kazališta.
Nezavisna kulturna scena
Milovac se osvrnuo i na mjeru jednokratne pomoći samostalnim umjetnicima, a koja mnogima dolazi prekasno. Naglasio je da je tek na prošloj sjednici gradske skupštine, dakle osam mjeseci nakon lockdowna i potresa, gradonačelnik predložio ovu mjeru u iznosu od 5.000,00 kuna, što je tek dio njegove predizborne kampanje, a tome svjedoči i činjenica da je pročelnica za kulturu mjesecima izbjegavala primijeniti odluku Skupštine o pokrivanju troškova najma za izvođenje kulturnih programa.
Novi spomenici – urbanistička bižuterija
„Gradonačelnikovo pseudourbanističko kićenje spomenicima i fontanama uzduž Avenije Većeslava Holjevca, glavne gradske osi, jednog od najznačajnijih gradskih prostora, možemo usporediti s mladom koja se za udaju nepotrebno kiti bižuterijom, pretjerano se ukrašava, a da apsurd bude veći kupuje ju prodajom obiteljske srebrnine“ rekao je Tihomir Milovac te dodao da su u ovom slučaju srebrnina prevrijedni prostori Gredelja, Paromlina i Zagrepčanke te Bloka Badel koje je gradonačelnik naumio prodati tijekom slijedeće godine. „Spomenici Franji Tuđmanu i domovini postavljeni na pogrešna mjesta i to na jednom od najprometnijih gradskih raskršća, što urbanisti uglavnom s pravom napominju, a spomenik žrtvama holokausta kod Glavnog kolodvora dodatno je opterećen neslaganjem židovske zajednice zbog nespominjanje ustaškog režima i NDH, zapravo manifestacijom neizravnog revizionizama. Ove su nas pseudourbanističke zamisli koštale ukupno preko 55 milijuna kuna, a kad tome dodamo 7 novih fontana već smo na 110 milijuna kuna. Pitanje za sve nas je: A koliko je u proteklih 20 godina izgrađeno metara tramvajske pruge? Odgovor na žalost znamo: Nula!“, zaključio je Milovac.
Kako započeti strukturne promjene u kulturi
NLZG zagovara decentralizaciju koju kao model, istina, mnogi rado koriste kao poštapalicu, a samo se ponekad ostvari i u praksi. Zagreb je gotovo idealan za primjenu upravo ovog modela, ne samo u upravljanju gradom kroz gradske četvrti i mjesne odbore, što se nažalost invalidno provodi, nego upravo kao praksu razlikovne identifikacije kvartova i dijelova grada. U vrijeme socijalizma u kulturnom sektoru nastojanja su bila usmjerena prema gradskim četvrtima (nekadašnjim općinama) koje su dobile svoje Centre za kulturu kao mjesta konzumiranja i prakticiranja kulturnih sadržaja. Danas ih imamo 12 i s tim potencijalom bi, za početak, mogli značajnije građanima približiti kulturne sadržaje i aktivnije ih uključiti u kulturne procese. Da bi osnažili upravo ove kvartovske potencijale zagovarat ćemo preustroj upravljanja centrima po modelu civilno-javnog partnerstva čime bi, u korist građana, maksimalizirali kreativne potencijale spajanjem nezavisne scene i institucija.
Cjelovit tekst intervjua s Tihomirom Milovcem, o političkom djelovanju i nadolazećim lokalnim izborima te viziji u kojem pravcu se treba razvijati naš glavni grad, pročitajte ovdje .