Povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena, drugi broj časopisa ŽENIAL, posvećen je uvijek aktualnoj temi – Ravnopravnosti žena.
Marijana Sumpor se u članku pod naslovom „Žene u politici“ osvrnula na pitanja diskriminacije i nasilja, a i iz perspektive osviještene majke koja ima dvije kćeri i sina, ocjenjuje da u našem, patrijarhalnom društvu još uvijek imamo nametnute standarde o tome kako bi se trebale ponašati, kako odijevati, koja je ispravna uloga i mjesto majke u obitelji, da li joj je važnija karijera ili vlastita djeca.
Izdvajamo
- Diskriminacija postoji, rodno nasilje postoji, jasno je i kroz brojna potresna svjedočanstva na društvenim mrežama. Pred time više ne smijemo zatvarati oči ili šutjeti o tome.
- Pitanje jednakosti i kršenje prava žena jesu ozbiljna i prioritetna politička pitanja, bilo koje vlade i bilo kojeg svjetonazora jer se Republika Hrvatska zakonski obvezala prema europskim standardima ljudskih prava suzbiti diskriminaciju, a također je zabranjena i prema Ustavu. Sve ostale teze su kršenje Zakona i Ustava.-
- Ukorijenjeno u štetnim društvenim normama i stereotipima, nasilje, diskriminacija i nejednakost po bilo kojem pitanju utječu ne samo na tu osobu, nego na našu zajednicu, grad ili državu i financijski, jer se radi o ogromnom trošku društva i gospodarstva, tako da je odgovor vrlo jednostavan: jednako društvo ujedno je i bolje društvo za sve.
- U politici situacija nije bitno drugačija jer su žene i dalje nedovoljno zastupljene kao političke vođe, izabrane zastupnice u parlamentu ili u članstvu političkih organizacija. Na izborima zakonski je uvjetovana zastupljenost kandidata po spolu, te je definirano da ne smije biti manja zastupljenost od 40% po podzastupljenom spolu. Ta odredba se odnosi jednako na zastupljenost žene i muškaraca. No, ta odredba se do sada nije dosljedno provodila ni kažnjavala.
- Progresivnije stranke su uvele praksu kandidacijskih lista po sistemu „zipera“, tj. jedna žena jedan muškarac. Unatoč zakonskim odredbama, zastupljenost žena u Hrvatskom Saboru u zadnjih 30 godina nije se podigla iznad 25 posto (http://archive.ipu.org/wmn-e/classif.htm), a to je nažalost i svjetski prosjek.
- Velikim dijelom je to posljedica stranačke strukture, opet istih rodnih stereotipa, razmišljanja „što će misliti o meni“, ali i nedovoljne međusobne podrške samih žena koje radije odabiru markantnu i dominantnu mušku figuru za svog „zaštitnika“. Kada bi sve to ostavili po strani, jedan od bitnih razloga je i nedostatak političkog financiranja. Žene u javnom životu prečesto su izložene psihološkom nasilju, tu uključujem i političarke i aktivistice, te različitim oblicima internetskog nasilja. Razlog je vjerojatno sužavanje političkog prostora.
Koja su rješenja?
Postoji akcijski plan EU-a o integraciji i inkluziji koji predviđa podršku ženama i njihovo ekonomsko osnaživanje. Važno je osigurati dovoljno sredstava institucijama za ljudska prava, tijelima za ravnopravnost, podizati svijest o vlastitim pravima.
Treba podržati žensko poduzetništvo, uključujući socijalno poduzetništvo, i njihov pristup financiranju. Žene i djevojke bi se trebale u većem broju zauzeti za svoja prava te angažirati i sudjelovati u javnoj i privatnoj sferi kako bi postigle ravnopravnost, napredak i pravednije funkcioniranje demokracije, ali i razvoj gospodarstva.
Vještine! Trebamo osnaživati djevojčice, poticati njihovu kreativnost i hrabrost te usmjeravati ih u znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku, digitalnu pismenost. Osuditi bilo kakve diskriminirajuće društvene norme u školskom obrazovanju.
Cijeli članak možete pročitati u nastavku, a drugo izdanje časopisa ŽENIAL na poveznici.