U suradnji sa švedskom zelenom strankom, Miljöpartiet de gröna, u utorak 9. veljače na Zoomu je održana prva tribina u organizaciji Zelene alternative – ORAH i Nezavisne liste Zagreb, na temu „Kako prilagoditi obrazovanje 21. stoljeću“.
Domaćini ove rasprave, Zorislav Antun Petrović (ORAH) i Marijana Sumpor (NLZG) ugostili su Gustava Fridolina, prvog zelenog ministra obrazovanja (2015.-2019.), zatim predstavnike nevladinih organizacija i ljudi iz struke – konkretno koordinatoricu Foruma ORAH-a za obrazovanje Sanju Albaneže, Sanju Škorić i Antoniu Katić iz Društva „Naša djeca“ iz Opatije te našeg studenta master programa na London Business School, Augusta Marčana.
Kako je provedena reforma obrazovanja u Švedskoj? – Gustav Fridolin
Ulaskom Zelenih u švedski parlament po prvi puta, sudjelovao je u važnim strukturnim promjenama u švedskom obrazovnom sustavu, od kurikularne reforme, preko ulaganja u obrazovanje i tretmana nastavnika, do vaučerizacije u financiranju škola i tržišnih načela u obrazovanju. Švedska se danas penje u rezultatima PISA-e (međunarodno istraživanje procjene znanja i vještina učenika) i drugim testiranjima, a Fridolin ističe da je reforma zahtijevala znatne investicije u obrazovanje te da je sve postignuto uz podršku struke, nastavnika, ravnatelja, predstavnika javnih škola i znanstvenika, a manje političkog uplitanja. Uspjeh učenika značajno se poboljšao u znanosti, matematici i čitanju.
Fridolin ne misli da je investiranje u obrazovanje djece, koja će nastaviti studij negdje drugdje u Europi ili svijetu gubitak za Švedsku, smatra da je razmjena studenata dobra, da ona svakako osnažuje tu skandinavsku državu jer se veliki broj studenata vraća u Švedsku sa stečenim znanjem, poslovnim kontaktima i iskustvom te ondje zasnivaju obitelji.
Zašto obrazovanje u Hrvatskoj kasni u trendovima za Europom i ostatkom svijeta? – August Marčan
Uspoređujući hrvatski i britanski studij, student financija na London Business School ističe da je financiranje glavna razlika, angažiraju stručnjake predavače s bogatim iskustvom u menadžmentu i poslovanju, što kod nas nije slučaj. Kao drugu važnu razliku ističe timski rad i studije slučaja, a čak 70% ispita temeljeno je na timskim projektima, što znači da uspješnost ovisi o grupi ljudi a ne o pojedincu. Cilj ovakvog pristupa nije samo networking, nego i pripremanje za radno okruženje u kojem su interakcija i suradnja od ključne važnosti. Također, kao problem obrazovanja u Hrvatskoj Marčan vidi fokusiranje na poznavanje teorije, dok vani nema tog disbalansa jer je teorija putokaz za praktičnu primjenu.
Što je globalno obrazovanje? – Sanja Albaneže
Globalno obrazovanje podrazumijeva promjene u društvu a ne samo u obrazovanju, a proizlazi iz činjenice da suvremeni čovjek živi i sudjeluje u svijetu koji je dana u dan sve više globaliziran.. Radi se o pristupu koji je usmjeren na održivu budućnost, novi način života uz nove vrijednosti i prihvaćanje društvene odgovornosti. Zahtijeva aktivnu i kreativnu involviranost, što našem obrazovnom sustavu nedostaje, a od iznimne je važnosti da obrazovanje učenicima osigura pristup raznim prilikama koje su im dostupne, ali i razvija kompetencije promišljanja i razmjene vlastitih stajališta i uloga u globalnom društvu.
Primjeri dobre prakse iz Opatije – Sanja Škorić i Antonia Katić iz Društva „Naša djeca“
Sudjelovanje djece i mladih u lokalnim sredinama danas je ključno pitanje društvenog razvoja.
Snimku tribine možete pogledati ovdje.