24. ožujka 2021. održana je “ZOOM” tribina u kojoj su odgovore na pitanje iz naslova potražili organizatori Nezavisna lista Zagreb, Zelena Alternativa ORaH i njihovi gosti, usporedbom poslovanja u Hrvatskoj i Irskoj, identifikacijom glavnih prepreka za rast poduzetništva, predlaganjem načina za pokretanje uspješnog poslovanja te traženjem mogućnosti oporavka hrvatskog gospodarstva nakon pandemije.
Tribinu su moderirali Zorislav Antun Petrović (ORAH) i Marijana Sumpor (NLZG). Gosti tribine su bili Josip Almaši, Vesna Vrga Perović, Branka Zlatkov i Esad Turković.
Josip Almaši, uspješni hrvatski i irski poduzetnik s trenutnom adresom u irskom Corku, opisao je uvjete poslovanja malih poduzetnika u toj poslovno iznimno dinamičnoj članici EU usporedivši ih s poduzetničkim prilikama u Hrvatskoj. Almaši se u svojem izlaganju fokusirao prije svega na odnos državne administracije prema poduzetnicima u te dvije zemlje. Krucijalna razlika manifestira se u činjenici da hrvatska državna administracija funkcionira kao faktor ometanja u poslovanju, osobito kada je riječ o malim poduzetnicima. Česte su situacije u kojima hrvatska administracija na temelju prisvojene moći nametanja prisiljava poduzetnike na gubitak vremena i energije kroz ispunjavanje potpuno nepotrebnih uvjeta za poslovanje. Nasuprot tome, irska državna birokracija nastoji, kako je naglasio Almaši, da ne smeta. Primijetio da su principi lean menadžmenta, trenutno svjetski najzanimljivije a zacijelo i najpoznatije metodologije optimiziranja procesa rada i funkcioniranja organizacija, duboko utkani u funkcioniranje irske državne administracije koja odlučno nastoji eliminirati sve ono što bi poduzetnike moglo ometati u ostvarivanju poslovnih planova. Tu razliku odnosa administracija dvaju država prema poduzetnicima Almaši je efektno ilustrirao pokazivanjem sadržaja registratora njegove irske tvrtke u kojem se nakon četiri godine poslovanja sakupilo nešto manje “papirologije” negoli svako, pa i najmanje hrvatsko poduzeće sakupi tijekom nekoliko tjedana redovitog poslovanja.
Vesna Vrga Perović (NLZG), savjetnica i edukatorica za poslovni razvoj, freelecer iz Zagreba s dugogodišnjim iskustvom na poslovima konzultantice za pristup EU fondovima, osvrnula se na često nerazumijevanje prirode njenog posla od strane zaposlenih u državnim institucijama i službama, popraćenog vrlo slabim interesom da se priroda tog posla bolje razumije. Uvriježeno nepovjerenje i podozrivost prema poduzetnicima široko je rašireno među pripadnicima državne administracije, što se manifestira konstantnom potrebom da se poduzetnike nadgleda umjesto da im se oslobađa prostor za djelovanje. Vrga Perović je istaknula kako je danas u Hrvatskoj dostupan uistinu veliki broj raznoraznih formi poticaja poduzetništva ali su zahtjevi državne administracije za udovoljavanjem formalnih uvjeta, u biti mahom nepotrebnih uvjeta za to takvi da većina mikro i malih poduzetnika radije odustaje od pristupa tim poticajima negoli da se upusti u neizvjestan boj za njihovo osvajanje i implementiranje u posao koji vode.
Branka Zlatkov (NLZG), konzultantica za pokretanje i razvoj poslovanja u svojem se izlaganju osvrnula na uvjete i mogućnosti ostvarivanja inovativnih poslovnih zamisli kroz osnivanje start-up kompanija. Kao primjere osobito uspješnih, podsjetila je na domaće ideje koje stoje iza projekata Muzeja prekinutih veza i Muzeja iluzija, ideja koje su odavno prerasle hrvatske granice i danas predstavljaju iznimno uspješne i na svjetskom nivou prisutne projekte, a koji mogu itekako inspirirati one koji se tek upuštaju u osnivanje tvrtke.
Esad Turković, sveučilišni specijalizant za financije i bankarstvo, inače odličan poznavatelj utjecaja fiskalnog okruženja na poslovanje poduzetnika, svoje izlaganje je usmjerio prema traženju mogućnosti oporavka hrvatskog gospodarstva nakon pandemije, s naglaskom na tzv. zelenu tranziciju gospodarstva. Činjenica da je Hrvatska prilično temeljito deindustrijalizirana u procesu zelene tranzicije može biti prednost jer bi društvo poput našeg moglo lakše prijeći taj put od društava koja su danas oslonjena na klasično organiziranu industriju. Priliku za modernizaciju i brži razvoj Hrvatske vidi i u digitalnoj tranziciji, osobito velikih gradova, ali je činjenica da se u tom smjeru još uvijek ne poduzima dovoljno, niti približno.
Za kraj diskusije Marijana Sumpor, predsjednica NLZG, podsjetila je na političku krizu 2015. godine kada se nemogućnost djelovanja političkih struktura na nivou države u gospodarstvu manifestirala kao trenutak otvaranja prostora za kreativnost i poslovni uzlet. Također je istaknula potrebu mentalnog nadilaženja hrvatskih državnih granica i shvaćanja da se poslovne prilike danas mogu lakše nego ikada realizirati na puno širem prostoru negoli onom definiranom državnim granicama, osobito granicama jedne relativno male zemlje kakva je Hrvatska.
Snimku tribine možete pogledati ovdje.