Marijana Sumpor je znanstvenica, poduzetnica, stručnjakinja za lokalni i regionalni razvoj. Konzultantska iskustva stjecala je tijekom proteklih 20 godina u području izrade strateških razvojnih dokumenata, EU programiranja i izrade strateških razvojnih projekata na lokalnoj i regionalnoj razini. Surađivala je i vodila projekte za razna tijela državne uprave i javne ustanove. Školovala se u Njemačkoj, Hrvatskoj, V. Britaniji, Francuskoj, SAD-u, a diplomirala je 1995. i magistrirala na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 1998. godine. Nakon doktorskog studija na Sveučilištu u Lillu u području regionalnog razvojnog planiranja u Europi i Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, doktorirala je 2005. godine Autorica i suatorica je više od 50 znanstvenih i stručnih publikacija. Predsjednica je Nezavisne liste Zagreb i kandidatkinja za zastupnicu u gradskoj skupštini na listi koalicije predvođene Možemo!
Zašto ste se uključili u politiku?
Bavim se više od 20 godina strateškim planiranjem u lokalnom i regionalnom razvoju i bilo mi je jasno da odluke o našem svakodnevnom životu donose političari, no nisam zapravo imala uvid u stvarne političke procese. Uoči lokalnih izbora u Zagrebu 2017. priključila sam se stručnjacima koji su željeli promijeniti način upravljanja Gradom. Kako su ciljevi dobrog upravljanja održivim razvojem temelj mog stručnog, tako su postali i ciljevi mog političkog djelovanja. Predsjednica sam Nezavisne liste Zagreb (NLZG), a kao zastupnica sam ušla u Gradsku skupštinu grada Zagreba od 2018. do 2021. godine. Zalagala sam se za stvarne potrebe građana, bez ograničenja političkih struktura. Biti gradska zastupnica za mene znači biti glas građana, a ne političara!
Koji su ključni problemi Zagreba, unutar vašeg područja djelovanja, koje namjeravate odmah početi rješavati?
Teško je razumjeti zašto gradske vlasti ulažu milijune u projekte kao što su žičara, spomenici i fontane koji stanovnicima ne podižu izravno kvalitetu života. Naprotiv, problemi Zagreba vidljivi su na svakom koraku, osobito nakon razornog potresa u ožujku 2020. Potresom su razotkriveni veliki problemi s infrastrukturom koji su se godinama gurali pod tepih. Sigurnost građana prošloj vlasti baš i nije bila prioritet. Posljedice loše brige o gradu vidljive su na svakom koraku. Građani u nekim naseljima još nemaju riješen vodovod i odvodnju, a postojeća infrastruktura se ne održava, što postaje vidljivo kad nakon kiša krenu poplave. Mnoga naselja nemaju nogostupe, biciklistička infrastruktura je oskudna, a ni sigurnost kretanja djece odgovornima nije bila tema. Komunalno redarstvo je stanovnicima gotovo nevidljivo.
Kako vidite razvoj Zagreba u sljedećem razdoblju, i kako vi možete tome razvoju doprinijeti sa svojim specifičnim znanjima i vještinama?
Grad Zagreb je, unatoč iznimno velikim financijskim i ljudskim potencijalima, zbog centralizirane organizacije i nejasnih prioriteta, loše vođen te zaostaje za većinom europskih gradova. Investicije se redovito preplaćuju, gradska imovina se prodaje za manje, a nova kupuje za više. Financijski promašaji uobičajeni su za mnoge gradske projekte. Neobičnim modelima financiranja izgradnje škola, vrtića, bazena, stanova, prvo bi izgradnju financirali privatni investitori ili gradske tvrtke, često na gradskom zemljištu, zatim bi oni objekte, u zanimljivim aranžmanima, davali gradu u najam, pa bi ih grad nakon nekoliko godina navodno povoljno otkupio. Takve modele izgradnje treba preispitati. Zagreb je u većoj mjeri trebao koristiti bespovratna sredstva iz EU fondova, a ne kredite uz kamate. Gradski uredi su svjetovi za sebe. Teško se uspostavljaju projektne suradnje i nerazvijena je organizacijska kultura. Tema dobrog upravljana unutar gradske uprave usko je povezana i s djelovanjem mjesne samouprave. Gradske četvrti treba ojačati, a na razini mjesnih odbora treba omogućiti uključivanje građana u projekte razvoja lokalne zajednice.
Kako vidite ulogu birača, odnosno vaših sugrađana u kreiranju javnih politika?
Hrvatska se pristupanjem EU opredijelila za načela u sklopu kojih je i sudjelovanje građana u javnim politikama i to je formalno omogućeno putem internetske platforme e-savjetovanje. No treba uložiti više truda u razvoj političke kulture mladih i onih koji nisu imali priliku učiti o tome što znači biti odgovoran građanin. Sa sustavom mjesne samouprave, na način kako je uspostavljen u Zagrebu, građani ostvaruju mnoga socijalna prava, ali svoju obvezu prema gradu doživljavaju uglavnom samo kao obvezno plaćanje poreza i mogućnost izlaska na izbore. Nedostaje sustav koji bi omogućio građanima aktivno sudjelovanje u razvoju lokalne zajednice. Europski model sudjelovanja u razvoju lokalne zajednice (CLLD) je mehanizam kojim se financiraju razvojni projekti lokalnim zajednicama, no u Hrvatskoj za Zagreb taj mehanizam nije predviđen. Unatoč tome, Zagreb može uspostaviti takav modela i ulagati u ljude na terenu te projektnim financiranjem ulagati u razvoj lokalne zajednice i naselja.
Koja je vaša poruka građankama i građanima Zagreba, u susret lokalnim izborima?
Građani, imate priliku odlučiti o novom smjeru razvoja Zagreba, u kojem ćete moći aktivno sudjelovati. Zalagat ćemo se da se vaš glas čuje kada se donose odluke. Izađite na izbore i glasajte! Na svima nama je odgovornost za promjene.