Tihomir Milovac povjesničar je umjetnosti i etnolog, dugogodišnji kustos i muzejski savjetnik zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti. Djeluje i na izvaninstitucionalnoj sceni prvenstveno u području kazališne umjetnosti što mu omogućava široki pogled na kulturno polje i osigurava kvalitetna saznanja o specifičnostima sektora. U obje profesije aktivan je i na međunarodnoj sceni, a za kazališni rad višestruko je nagrađivan. Posebno treba istaknuti njegov rad u Međunarodnom komitetu muzeja moderne i suvremene umjetnosti (CIMAM) gdje je u mandatu od 2007. do 2010. godine bio izabrani član Izvršnog odbora te svjetski najznačajnije strukovne udruge. U radu Komiteta kao i u kustoskoj praksi posebno treba naglasiti njegovo zalaganje za međunarodna priznanja i afirmaciju umjetnika i umjetničkih scena bivše Istočne Europe prvenstveno Ukrajine, Litve, Latvije, Estonije i Rusije kao i zemalja sljednica Jugoslavije. Autor je i koautor više međunarodnih izložbi koje su doprinijele njihovom prevrednovanju i uvrštavanju u europsku i svjetsku povijest umjetnosti. Također, od devedesetih godina predstavlja hrvatske umjetnike na više međunarodnih umjetničkih bijenala. Autor je i urednik brojnih kataloga i pregleda suvremene umjetnosti. S izložbama i predstavama gostovao je u zemlji i inozemstvu, te je bio korisnik više međunarodnih stipendija.
U gradsku politiku uključuje se 2017. godine kada je na lokalnim izborima izabran za zastupnika u Skupštini Grada Zagreba u statusu nezavisnog zastupnika. Bio je član Odbora za kulturu, povjerenstva za dodjelu Stipendije Grada Zagreba za izvrsnost i povjerenstva za dodjelu Stipendije Grada Zagreba za učenike i studente pripadnike romske manjine. U zastupničkom radu fokusirao se na teme vezane za upravljanje kulturnim institucijama te drugim kulturnim resursima kao i temama urbanizma i zelene održivosti.
Kandidat je za zastupnika u gradskoj skupštini na listi koalicije predvođene Možemo!
Zašto ste se uključili u politiku?
Dugo sam mislio da se politikom ne bave oni koji imaju profesionalnu karijeru. I tu sam pogriješio. Pokazalo se da je korisnije baš suprotno pa sam ipak u aktivnu politiku ušao, istina dosta kasno, tek za lokalne izbore 2017. godine. Tada sam izabran u Gradsku skupštinu Grada Zagreba u statusu nezavisnog zastupnika. Nisam protiv profesionalnih političara, ali zalažem se da javne politike iz kojih proizlaze korisna rješenja moraju biti odraz mišljenja nas građana, pa sam u tome spreman pomoći.
Koji su ključni problemi vaše gradske četvrti, koje namjeravate odmah početi rješavati?
Vrijeme poslije potresa za Podsljeme teče sporo. Ništa konkretno nije se dogodilo već više od godinu dana. Sugrađanima koji su stradali treba hitno pomoći ne čekajući već zakašnjele aktivnosti Fonda za obnovu. Zatim, nova gradska uprava hitno treba donijeti novi Zagrebački GUP kao i pojedinačne urbanističke planove za dijelove grada pa tako i za Podsljeme. Time bi se kvartu osigurao održiv rast koji je ozbiljno ugrožen preizgrađenošću. Važna pitanja su i neadekvatna prometna rješenja, nedostatak dječjih igrališta, uređenih šetnica i javnih parkova, a iznimno važno je oživjeti zapuštene voćnjake i vrtove koji bi mogli opskrbljivati gradske zelene tržnice. Uostalom, Podsljeme i nema svoju zelenu tržnicu pa i to treba riješiti.
Koji su ključni problemi Zagreba, unutar vašeg područja djelovanja, koje namjeravate odmah početi rješavati?
Dugo godina sam radnik u kulturi i smatram da imam dobar pogled na taj sektor. Zagrebačka se kultura svela na manifestacije bez prave, razložne uključenosti građana. Biti konzument kulturnih događanja danas nije dovoljno. Važnijim mi se čini u kulturne procese aktivno uključiti građane, omogućiti im jednostavniji i prijateljski pristup procesima u kulturi. Pogotovo je to važno za našu zagrebačku situaciju kulturne nerazvijenosti i njene nedruštvenosti što za posljedicu ima dubinski procjep između društva i kulture, hiatus nesuradnje koji na kraju rezultira kulturom bez društvenog uporišta. Grad upravlja velikim institucijama u kazališnoj i muzejskoj djelatnosti, ali na žalost načinom koji je do sada u pravilu bio oportunistički i bez prave strategije koja bi trebala biti osnova za unapređenje i razvoj i koja doprinosi konkurentnosti i raznolikosti. 2015. godine donesena je strategija za period do 2022. godine koja do danas nije primijenjena i leži u nekoj ladici Ureda za kulturu. Ako nam je zagrebački potres pokazao koliko su nam domovi fizički osjetljivi, a Covid-19 pandemija koliko smo krhka bića, godine sustavnog zapuštanja zagrebačkog javnog kulturnog života pokazale su bitno osiromašenje naše čovječnosti, kolektivne kao i osobne prepoznatljivosti. Zato odlučimo da nam je kultura bitna.
Kako vidite razvoj Zagreba u sljedećem razdoblju, i kako vi možete tome razvoju doprinijeti sa svojim specifičnim znanjima i vještinama?
Iznimno važnim vidim otvaranje procesa promjene upravljanja u gradskim kulturnim institucijama kroz civilno-javna partnerstva. Prvenstveno u Centrima za kulturu. Taj se model mora razvijati jer će definitivno osnažiti institucije, a izvaninstitucionalnoj sceni dati veću ulogu kao i odgovornost u kreiranju gradske kulture i njenih politika. Europske kulturne politike kroz svoje fondove (primjerice Europski socijalni fond) zagovaraju isto to i izdašno financiraju, kako bi ojačale upravo takve modele sudioničkog upravljanja u kulturi što nam bitno olakšava praktičnu primjenu.
Kako vidite ulogu birača, odnosno vaših sugrađana u kreiranju javnih politika?
Siguran sam da je provođenje javnih politika na pravedan i transparentan način, a koji uključuje sve građane, dobitni model upravljanja. Zagrepčani još uvijek imaju blizak odnos s vlastitom sredinom i taj pozitivni duh treba koristiti i unapređivati. Međutim ne na način kako je to bilo do sada – vladanjem gradom, već zajedničkim upravljanjem.
Koja je vaša poruka građankama i građanima Zagreba, u susret lokalnim izborima?
Važan element demokracije su izbori. Međutim, s njima tek započinje pravi proces zajedničkog upravljanja gradom i gradskim životom što je važna promjena koju donosi upravo grupacija predvođena političkom platformom Možemo! Zato pozivam sve sugrađane da iskoriste pravo izbora, ali da i nakon njih ostanu svjesni svoje moći i važnosti svog mišljenja o svim temama koje prepoznaju kao problematične. Ako do sada niste mogli utjecati na gradsku politiku, sada ćete to moći. Novim načinom upravljanja gradom osigurat ćemo da vaše mišljenje bude obvezujuće. Gradom nitko neće vladati, kako je to bilo do sada, već će upravljati građani isti kao što ste i vi. I zato Građani, a ne političari!