Gradska zastupnica Sandra Švaljek analizirala je prijedlog proračuna Grada Zagreba za 2018. te u šest slika prikazala zašto je predloženi proračun nerealan.
U njima ističe kako su planirani prihodi neostvarivi jer su za čak 9 posto viši od onih prikupljenih u 2016., zadnjoj godini za koju postoje podaci o izvršenju proračuna. Predviđeni rashodi su pak u odnosu na 2016. veći za čak 12 posto, dijelom i zbog porasta broja zaposlenih, zbog kojih su izdaci za plaće veći za 129 milijuna kuna ili 8,2 posto. Planirani proračunski deficit za 2018. je stoga čak 240 milijuna kuna, što je najveći manjak u posljednjih 10 godina. Zbog svega toga izgledno je da će i u 2018., kao i dosad, prva žrtva lošeg planiranja biti kapitalni projekti.
Prijedlog proračuna za 2018. u šest slika
Slika 1. Planirani manjak od 240 milijuna kuna
U gradskom proračunu za 2018. ukupni rashodi (7,2 milijarde kuna) planirani su u iznosu koji premašuje čak i nerealno visoko planirane prihode (nešto manje od 7 milijardi kuna). Rezultat takvih planova je proračunski deficit u iznosu od 240 milijuna kuna, što je uvjerljivo najveći planirani manjak u Zagrebu u zadnjem desetljeću. Manjak se namjerava pokriti prodajom udjela u trgovačkim društvima u djelomičnom vlasništvu Grada državi. Postavlja se, naravno, pitanje, hoće li država doista novac poreznih obveznika potrošiti na kupnju tih trgovačkih društava, i ako da, po kojoj cijeni?
Slika 2. Gradska administracija buja i dalje
Jedan od uzroka povećanja ukupnih rashoda je i nastavak porasta rashoda za plaće zaposlenih u Gradskoj upravi. Rashodi za plaće u 2018. planirani su u iznosu koji je gotovo 130 milijuna kuna viši od rashoda izvršenih u 2016. godini. Uzrok povećanja mase plaća nije porast plaća, nego porast broja zaposlenih. Nije li gradska administracija i ranije već bila dovoljno velika?
Slika 3. Porast planiranih prihoda koji se neće dogoditi
Za 2018. su u gradskom proračunu planirani prihodi od tek nešto manje od 7 milijardi kuna. Taj je iznos neostvariv jer premašuje prihode iz 2016. za 9 posto. U 2017. je rebalansom predviđen i veći iznos ukupnih prihoda nego 2018., no on se sasvim sigurno neće ostvariti zbog porezne reforme koja je nastupila početkom godine i koja je umanjila prihode lokalnih jedinica od poreza na dohodak i prireza.
Slika 4. Optimizam bez pokrića i kod planiranja prihoda od prodaje imovine
Ostvarenju ukupnih prihoda neće pomoći ni prihodi od prodaje gradske imovine. Planirani iznos od 150 milijuna kuna čini se nedostižan, jer je čak tri puta veći od onog ostvarenog 2016. godine.
Slika 5. Porast rashoda kao posljedica nerealnih očekivanja i velikih ambicija
Prijedlogom proračuna planirani su ukupni rashodi u visini od preko 7,2 milijarde kuna, što je čak 12 posto više nego u 2016. godini, za koju imamo zadnji podatak o izvršenju proračuna.
Slika 6. Rashodi za kapitalne projekte – najizglednija žrtva nerealnih planova
Kapitalni rashodi planirani su u iznosu od 950 milijuna kuna, pa bi se u 2018. mogla očekivati toliko željena realizacija kapitalnih projekata. No, kako se prihodi neće ostvarivati planiranom dinamikom, kao i u prethodnim godinama možemo očekivati da kapitalni projekti budu prva žrtva nerealnog planiranja.
