Jakša Puljiz, Marijana Sumpor, Tomislav Belovari i Irena Đokić
U sjedištu Nezavisne liste Zagreb (NLZG) u Petrinjskoj 73, održana je druga od šest najavljenih javnih tribina pod nazivom „Kohezijska politika i EU fondovi”. Imali smo prilike čuti stručnjake koji su bili uključeni u aktivnosti europske integracije od samih početaka te njihove stavove o tome zašto su europske politike važne za nas, za Zagreb, za Hrvatsku, za Europu. NLZG organizira ove tribine u suradnji s Europskim edukacijskim forumom (EEF).
Sudjelovali su stručnjaci Jakša Puljiz, predstojnik odjela za europske integracije na Institutu za razvoj i međunarodne odnose, Tomislav Belovari iz Uprave za strateško planiranje i koordinaciju EU fondova pri Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, zatim u višestrukoj ulozi Marijana Sumpor, kao predstavnica Nezavisne liste Zagreb i zastupnica u zagrebačkoj Gradskoj skupštini ali i kao znanstvenica i stručnjakinja u području kohezijske politike, posebno regionalne politike i regionalnog razvoja.
Tribinu je moderirala dr. sc. Irena Đokić s Ekonomskog instituta Zagreb, koja se također bavi, između ostalog, regionalnim razvojem i evaluacijom projekata financiranih iz EU fondova.
Za određene države, a Hrvatska je svakako u toj grupi država, kohezijska politika je jedna od onih politika koja ima izuzetnu važnost, istaknuo je dr. sc. Jakša Puljiz. Kao glavna investicijska politika EU-a, cilj joj je smanjiti razlike u stupnju razvijenosti između regija Europske unije pa se sredstva kohezijske politike iz europskih fondova usmjeravaju na manje regije kako bi se potaknuo, poboljšao i ubrzao razvoj te kako bi se smanjile još uvijek prisutne nejednakosti unutar Unije.
Podaci od 2004. godine do danas pokazuju da su se te razlike smanjile, pogotovo kada gledamo BDP po stanovniku. „Iskustva s provedbom kohezijske politike u Hrvatskoj su takva da su učinci na terenu vidljivi, ali još uvijek imamo deficit stručnjaka koji se bave ovim područjem, znanje je prilično ograničeno i to je glavni razlog zašto je spora priprema odnosno realizacija projekata” naglasio je Puljiz. Taj deficit je manji kako se naše članstvo u EU nastavlja te dodao da je vrlo bitno daljnje jačanje kapaciteta kroz edukaciju, zadržavanje kvalitetnih kadrova u javnim institucijama i osiguravanje kontinuiteta u provedbi projekata.
Puljiz se osvrnuo i na faktore uspjeha kohezijske politike u razvijenim odnosno slabije razvijenim regijama zemalja članica poput južne Italije, dijelova Španjolske ili Grčke, koje su kroz desetljeća povukle značajna sredstva ali nemaju značajnijih rezultata. Najbolji primjeri u iskoristivosti EU fondova pokazuju da su, uz kvalitetu projekta, čimbenici poput kvalitete institucija i njihove neovisnosti i transparentnosti izuzetno utjecali na konačni ishod i učinak, kao i sociokulturni čimbenici, pitanja poput korupcije, kooperativnosti, povjerenja. Tamo gdje su uz te čimbenike vezani pokazatelji bili slabiji, lošije su i utrošena dodijeljena sredstva. Analize pokazuju da se značajan gospodarski rast izrazito uspješnih članica, poput Poljske, Češke, Mađarske ili Slovačke, mogu povezati s korištenjem EU fondova i iz tih pozitivnih primjera možemo puno naučiti.
Za ocjenu uspješnosti Hrvatske je još uvijek rano, smatra Puljiz, jer se još ne koriste sva dostupna sredstva i učinci su takvi da ne možemo donositi čvrste zaključke. Ipak, stvarnih pomaka ima, ali su i dalje znatno niži od mogućnosti. Danas se iz državnog proračuna za glavne pokretače rasta i razvoja izdvajaju znatno veći iznosi u odnosu na razdoblje prije pristupanja EU, stoga možemo reći da je utjecaj ove politike značajan i s financijskog i s investicijskog aspekta. Jako je bitno u što se ulaže, pa je upravo promjena strukture javnih investicija prilika za veću konkurentnost i ostvarivanje većeg apsorpcijskog kapaciteta u narednom periodu, naglasio je Puljiz.
Trenutno najveći dio tih sredstava alociran je na velike infrastrukturne projekte, ulaganja u očuvanje okoliša, zbrinjavanje otpada, vodoopskrbe – koje prema direktivama EU moramo ispuniti jer nam prijete visoke kazne. „Hrvatska se trenutno jako muči, ugovoreni su veliki projekti ali nema provedbe na terenu zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa, prepreka poput administrativne netransparentnosti i neučinkovitosti u raznim područjima, od javnih nabava, procesa izdavanja dozvola do projektiranja i studija izvodivosti.” – kazao je Puljiz.
„To su problemi koji uzimaju jako puno vremena, a mi smo u situaciji da smo ograničeni vremenom jer se dodijeljena sredstva moraju iskoristiti u zadanom roku . Hrvatska još uvijek nema taj uhodani stroj koji omogućava funkcioniranje velikih i kompleksnih projekata. Međutim, još uvijek imamo veliku priliku koju ne bismo smjeli propustiti, a tu ključnu ulogu ima politika vladajućih kao i kadrovska politika” istaknuo je Jakša Puljiz na kraju uvodnog izlaganja.
Osvrćući se na pretpristupno razdoblje i iskustvo koje pokazuje kompleksnost ovakvih procesa, Tomislav Belovari smatra da kohezijska politika EU pozitivno utječe na razvoj i regionalnih i nacionalnih politika. Doprla je i do najudaljenijih ruralnih područja te ističe da će se promjena i svi njeni učinci moći ocijeniti tek krajem 2023., nakon što projekti budu provedeni.
Potom je predstavio Prijedlog višegodišnjeg financijskog okvira Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) za razdoblje 2021.- 2027., odnosno prijedlog proračuna Europske komisije iz svibnja prošle godine, u ukupnom iznosu od 1,279 milijarde eura kao i glavna područja primjene. Za koheziju i vrijednosti predviđeno je 442.4 milijarde eura, a Republici Hrvatskoj je za isto razdoblje za provođenje kohezijske politike dodijeljeno 9.9 milijardi eura.
Izraženo u stalnim cijenama Hrvatska bi u idućem proračunskom razdoblju EU u odnosu na trenutno ostvarila smanjenje alokacije u iznosu od 6%.
Iako to nisu konačni iznosi, vijest nije dobra za zemlje koje su, poput Hrvatske, imale koristi od kohezijskih fondova. O konačnim prijedlozima i prioritetima koji mogu biti znatno drugačiji od predloženih odlučivat će Europski parlament u novom sastavu.
Umjesto dosadašnjih 11 tematskih ciljeva, Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Europski socijalni fond plus (ESF+), Kohezijski fond i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) podupirati će 5 novih pojednostavljenih ciljeva: Pametnija Europa, Zelenija Europa, Povezanija Europa, Europa s istaknutijom socijalnom komponentom i Europa bliža građanima.
Zadržavaju se dva glavna cilja kohezijske politike: prvi je ulaganje za rast i radna mjesta u državama članicama i regijama koji će se podržati kroz EFRR, ESF+ i Kohezijski fond te drugi cilj, europska teritorijalna suradnja (Interreg) koji će se podržati kroz EFRR.
Za Hrvatsku je vrlo važno iskoristiti sve potencijale koji su nam dostupni, da imamo još jednu punu financijsku perspektivu i povlačenje sredstava iz EU u razdoblju 2021.- 2027. dok s druge strane, ovaj prijedlog nije prihvatljiv za države koje daju najveći doprinos i koje bi ubuduće trebale i više uplaćivati u proračun.
Belovari smatra da će Hrvatska vjerojatno manje osjetiti ovo smanjenje raspoloživog novca od drugih, pogotovo ako se bolje pripremimo na buduće razdoblje, ako pripremimo na vrijeme projekte i samim time ubrzamo provedbu i povlačenje sredstava te ih u konačnici bolje iskoristimo. Međutim tu postoje i druge nove okolnosti poput Brexita ili novog sastava Parlamenta, istaknuo je Belovari, zbog kojih se projekti ne mogu do kraja pripremiti ako se sva pravila ne znaju na vrijeme.
Nakon usvajanja proračuna slijedi priprema partnerskog sporazuma i pojedinih operativnih programa, dakle jednog od najobuhvatnijih procesa vezano za kohezijsku politiku, gdje će biti uključeni svi dionici – od lokalnih, županijskih, regionalnih i nacionalnih tijela do svih segmenata društva.
Nastavno na izlaganja dugogodišnjih kolega s kojima je surađivala na raznim projektima, dr. sc. Marijana Sumpor naglasila je nekoliko bitnih činjenica da bi se na kraju prepoznali učinci kohezijske politike. Istaknula je da se. jačanje institucija ne događa preko noći, već se radi o dugotrajnom procesu u koji smo svi uključeni. Zatim, tisuće prepisanih stranica zakonodavstva treba početi razumjeti da bi se iste uspješno provodile u praksi te da su pritom znanje i stručna pomoć neophodni za kvalitetnu pripremu projekata.
Sumpor, koja je od 2001. godine na Ekonomskom institutu sudjelovala je u pretpristupnim procesima i na EU projektima, zaključuje da nakon toliko godina rada tek u zadnjih godinu ili dvije vidimo neke konkretne pomake i učinke kohezijske politike.
Iz drugog kuta, iz pozicije gradske zastupnice primjećuje da je kohezijska politika ona politika koja je najbliža građanima, to su novci koji su nama građanima na raspolaganju. Kako je jedan od pet ciljeva kohezijske politike za iduće razdoblje „Europa bliža građanima”, najviše nas zanima kako se građani mogu uključiti i na koji način. Hoće li to biti putem mjesnih odbora i gradskih četvrti, institucija koje su direktno podložne Gradskoj upravi, ili putem ureda za EU fondove. Pričekat ćemo i odgovore na pitanja kolika će biti alokacija za Grad Zagreb, vrlo vjerojatno manja od onoga što je dosad imao, između ostalog i zbog Odluke o promjeni statističkih regija i izdvajanja Grada Zagreba u posebnu statističku regiju (NUTS 2).
Osim toga, Grad Zagreb je u postojećim uvjetima veće raspoloživosti EU sredstava iskoristio daleko manje sredstava u usporedbi s glavnim gradovima koji su izdvojeni kao posebne regije, recimo s Bratislavom ili Pragom. To zapravo znači da se Zagreb, obzirom da će vjerojatno imati manje raspoloživa sredstva iz EU fondova zbog višeg stupnja razvijenosti u odnosu na ostale regije u Hrvatskoj, mora više oslanjati na vlastite resurse i da mora bolje upravljati postojećim resursima. Unatoč tome, budući višegodišnji financijski okvir stavljat će veći naglasak na urbani razvoj i omogućit će se izravnije uključivanje lokalne zajednice i građana u procese pripreme i provedbe lokalnih razvojnih strategija i financiranje komunalnih projekata iz EU fondova. To je nova šansa za građane Grada Zagreba i drugih urbanih sredina u Hrvatskoj.
Što se tiče građana i uključivanja u ove procese, jedan je od zaključaka ove tribine da na ishod o višegodišnjem financijskom okviru utječemo svi mi – glasovanjem za zastupnike u Europskom parlamentu, koji predstavljaju građane i odlučuju o ovakvim visokim politikama.
Prezentacije
> Kohezijska politika_prezentacija
> Što smo do sada postigli u korištenju EU fondova_prezentacija
> Prijedlog višegodišnjeg financijskog okvira Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) za razdoblje 2021.- 2027._prezentacija