U tom trenutku sam osvijestila da će na taj način za petnaest godina, kada će moja djeca graditi neke svoje profesionalne karijere, stanje biti isto ili ponovno još i gore. Vjerojatnost da će se i njima događati političke mijene i smjene više je nego izvjesna. To mi je bila neprihvatljiva misao i znala sam da moram danas ja početi djelovati ukoliko želim da moja djeca žive u uređenom i civiliziranom društvu, umjesto da se u budućnosti iseljavaju zbog društvenih nepravdi.
Grad ima priliku provesti brojne natječaje i poslušati mišljenje struke i građana čime bi se stvorili temelji za novu viziju razvoja i novi identitet grada Zagreba u kojem bi se naglasak stavio na budućnost, novu prepoznatljivu arhitekturu, održivi i zeleni razvoj uz istovremenu zaštitu povijesne baštine, kao jedan lijep spoj starog i novog koji će biti zanimljiv kako stanovnicima tako i posjetiteljima grada Zagreba.
Iako ih se itekako tiče, zahvaljujući inerciji vlade te slabog interesa najvećih stranka i najpopularnijih medija za tu temu, građani Hrvatske o dilemama oko ECT mahom ne znaju ništa. S namjerom da ovo ozbiljno pitanje stave u fokus javnosti Zelena alternativa – ORaH i Nezavisna lista Zagreb, 28. travnja su posredstvom platforme Zoom organizirali panel raspravu na temu “Kome treba Europska energetska povelja?”
Odmah bih pozvao Zagrepčanke i Zagrepčane na „new deal“, na povratak baštini rada, pouzdanog obrtništva, uzornog ugostiteljstva, pobjedničkog mentaliteta i primjerenog ufanja u vlastite sposobnosti pod okriljem razborite i nerazmetljive gradske uprave.
Potrebna je transformacija pristupa resursima i njihovim upravljanjem. Korištenjem EU fondova možemo razvijati grad po mjeri građana. Digitalnom tehnologijom možemo doći do inovativnih rješenja problema prenapučenosti, zagađenja, neadekvatne prometne infrastrukture, prekomjerne energetske potrošnje.
Ako nam je zagrebački potres pokazao koliko su nam domovi fizički osjetljivi, a Covid-19 pandemija koliko smo krhka bića, godine sustavnog zapuštanja zagrebačkog javnog kulturnog života pokazale su bitno osiromašenje naše čovječnosti, kolektivne kao i osobne prepoznatljivosti. Zato odlučimo da nam je kultura bitna.
No treba uložiti više truda u razvoj političke kulture mladih i onih koji nisu imali priliku učiti o tome što znači biti odgovoran građanin. Sa sustavom mjesne samouprave, na način kako je uspostavljen u Zagrebu, građani ostvaruju mnoga socijalna prava, ali svoju obvezu prema gradu doživljavaju uglavnom samo kao obvezno plaćanje poreza i mogućnost izlaska na izbore. Nedostaje sustav koji bi omogućio građanima aktivno sudjelovanje u razvoju lokalne zajednice.
Moja poruka biračima je: Izađite svakako na izbore, pokažite kandidatima da vas zanima što oni rade. Zapamtite da vaš utjecaj na politiku ne prestaje ubacivanjem listića u glasačku kutiju, on tada tek počinje. Ako na tom listiću zaokružite moje ime, učinit ću sve da vam u tome pomognem.
Nikada nisam mislila da ću se uključiti u politiku. Kao i za većinu arhitekata to jednostavno nije bilo moje polje interesa. Međutim, duže vrijeme gledam kako je kvart u kojem živim sve zapušteniji i prljaviji mada postoje gradske službe koje dobro plaćamo, a njihov rad ne vidimo. Isto misle i moji susjedi. Sve češće mi je padao na pamet jedan naslov iz novina koji je visio na zidu kopiraonice u koju sam kao studentica nosila nacrte ranih 80-ih: “Zabranjujem pametnima da šute“.
U četvrtak, 15.travnja, na Svjetski dan umjetnosti, održana je 3. u nizu Zoom tribina u organizaciji NLZG i ZA ORaH, pod nazivom „Zagrebačka kultura-stanje i mogućnosti“ na kojoj su sudjelovali Leo Vukelić, Zvonimir Dobrović, Boris T. Matić, Antonio Grgić i Snježana Banović. Zadatak nadolazeće gradske vlasti na polju kulture ne čini se tako teškim: osigurati objektivno, kritički valorizirano i transparentno financiranje kulture i umjetnosti temeljeno na novoj strategiji kulture Grada Zagreba čije donošenje mora biti prioritet nakon formiranja nove gradske uprave.